15 travnja, 2007

Petar Buljubašić : Umjetnik svjetla




Petar Buljubašić, 43-godišnji majstor rasvjete, koji je pet godina za redom bio glavna uzdanica za rješavanje svjetlosne scenografije Porina, kao i glavni «meštar» na Susretima glumaca u Zagvozdu, u «svijet svjetala» upao je, kaže, sasvim slučajno. Dok je sa sestrom Ankom u Njemačkoj, krajem osamdesetih, šetao po velikom supermarketu zastao je ispred ogromnog pulta s mesom. - Svaki komad mesa bio je marlboro crvene boje i izgledao je jako privlačno. Sestra i ja smo obavili šoping, no kad smo meso izvadili na kućni stol, ono je bilo potpuno crno. Sutradan sam se vratio za isti pult, sagnuo glavu i u vrhu vitrine primijetio diskretnu crvenu neonku. U tom trenutku postalo mi je jasno koliko veliku ulogu igra pravi odabir svjetla – prisjeća se Petar.

Tajna crvenog mesa


Impresioniran mogućnostima svjetlosti, a s temeljnim znanjem o struji stečenim za vrijeme četverogodišnjeg školovanja u Splitu za brodoelektričara, Buljubašić je prepoznao svoju budućnost. Opskrbio se literaturom i počeo pratiti najnovije tehnologije.
- Krajem osamdesetih, mislim točno 1987., vratio sam se iz Njemačke u Makarsku - s halogenom žaruljom. Šest mjeseci hodao sam okolo i uvjeravao ljude u njenu kvalitetu. Prvi je «popustio» zlatar Tarčuki. – Majstore, bogme se zlato lijepo sjaji pod njom – zadovoljno je ustvrdio. Nedugo nakon što je halogenka instalirana na njegov izlog, za njom su poludjeli svi obrtnici na Kačićevom trgu – otkriva nam Buljubašić, dodajući da je upravo on doveo popularnu neonku, ako ne u cijelu Hrvatsku, onda sigurno na njen južni dio.

Prva LED rasvjeta u Makarskoj


Ohrabren uspjehom, Buljubašić početkom devedesetih otvara u Makarskoj svoju firmu «Elektroart», preko koje je odradio preko 215 interijera i eksterijera. Njegove su mušterije uglavnom bili liječnici i arhitekti, koji su, kao i uvijek, pratili trendove. No, razočaran sistemom rada u Poreznoj upravi, nakon nekoliko godina tvrtku je ugasio.
- Uvidio sam da u Poreznoj upravi vlada pravi cirkus. Ti se cijelu godinu mučiš, uredno pišeš i prijavljuješ, da na kraju godine uopće ne možeš shvatiti radi li tvoj knjigovođa za ili protiv tebe – smije se Pero Struja.
No, to ga nije obeshrabrilo da se i dalje nastavi usavršavati. Danas, zajedno s Davorom Mubrinom, drži tvrtku «Fancy light», stacioniranu u Svetom Ivanu Zelini, koja se jedina bavila proizvodnjom specijalnih svjetlosnih efekata u barovima i diskoklubovima.
I upravo s njom je na pragu uvođenja nove, LED tehnologije, koja će, tvrdi naš sugovornik, donijeti novu revoluciju. Njenu primjenu imat će priliku vidjeti i Makarani, budući je njome tretirana novoizgrađena poslovno-stambena zgrada na zapadnom ulazu u Makarsku.

Rasvjeta umjesto piture

- Ono što LED tehnologija pruža jest da iz jednog malog procesora imate isti objekt u tisućama boja. Ide se na to da se ambijent, bilo unutarnjeg bilo vanjskog prostora, rješava rasvjetom, a ne pituravanjem zidova – objašnjava Buljubašić, dodajući kako je ipak odustao od svog sna, otvaranja luksuznog elektro shopa u Makarskoj. Ljudima će, kaže Buljubašić, ovdje trebati mnogo vremena da shvate kako obična žarulja 93% svoje energije troši na grijanje, a svega 7% na svjetlost.
- No, valjda je takav mentalitet – zaključuje, otkrivši nam kako i on sam, u stanu gdje trenutno boravi, ima najobičniju žarulju «na dva kabela».

Konceptualna umjetnost kao hobi

«Vacada» - izložba u Zagvozdu
Osim što je od 2002. zadužen za cjelokupnu rasvjetu Zagvozda u vrijeme održavanja Susreta glumaca, gdje radi i kao ton-majstor, Petar Buljubašić hrvatskoj se javnosti predstavio i kao konceptualni umjetnik.
Iza njega su već četiri samostalne izložbe u Zagvozdu, a priprema pete je u punom jeku.
Led je probio izložbom starih fotografija Zagvozda, a potom su uslijedile moderne svjetlosne instalacije kao bunt protiv Zagvozda koji izumire. Problem automobila na otpadu u mjestu gdje je rođen riješio je konceptualnom izložbom «Eko bedem», sazdanog od sprešanih automobila, dok je prošle godine izložbom «Natalitet» Zagvozd okupirao pelenama.
- Najsmješnije od svega mi je bilo to što su ljudi brokve na starom željeznom krevetu, koji je bio smješten u samom centru, shvatili kao poruku da se mladi ne žele seksati. A zapravo su te brokve predstavljale prepreke na koje danas nailaze mladi ljudi, od nemogućnosti zaposlenja, pa do besparice i dosade, što direktno utječe i na pad nataliteta – otkriva nam ovaj umjetnik.
«Vacada» je naziv njegove sljedeće izložbe u Zagvozdu, koja će kao glavnu misiju imati osvještavanje ljudi o vrijednosti kamena Zabiokovlja.

Preneseno iz: Kronike.hr