Kamenolom i asfaltna baza - ekološko neprihvatljivi

Piše: Robert Čagalj


Evidentno je da nastavak rada na ovom projektu i potpora njegovu ostvarenju u osnovi predstavljaju instaliranje rizičnih postrojenja čije će djelovanje nepobitno ugrožavati zdravlje ljudi, srozavati razinu kvalitete životne sredine i ugrožavati krajobrazne vrijednosti.

Štovani gospodine uredniče,
nadam se da ćete mi omogućiti prezentiranje komentara i primjedbi na prijedlog izgradnje kamenoloma i trajne asfaltne baze na lokaciji "Lisača" u Zagvozdu. 22. studenoga 2006. godine graditeljska tvrtka "Viadukt" iz Zagreba uputila je Općini Zagvozd "Pismo namjere za investicijska ulaganja i zapošljavanje za potrebe graditeljske operative Viadukt d. d. na području Općine Zagvozd." U svezi s navedenim ista tvrtka se obratila Uredu državne uprave u županiji, Službi za gospodarstvo u Splitu, zahtjevom za odobrenje istraživanja tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru "Lisača" u Zagvozdu. Najava ovog projekta i svijest o njegovim dugotrajnim štetnim i neprihvatljivim posljedicama navela je veliki broj građana na krajnju zabrinutost. Upoznat s prirodom takvog i sličnih projekata obvezan sam izraziti argumentirane primjedbe u cilju zaštite interesa građana i radi očuvanja općih životnih uvjeta te ostvarivanja dugoročnog održivog gospodarskog razvoja ove sredine.

1. Analiza predmetne lokacije

Lokacija pod nazivom "Lisača" smještena je na zapadnom dijelu teritorija Općine Zagvozd i u neposrednoj blizini područja susjedne Općine Šestanovac ( MO Grabovac ). Tvrtka "Viadukt" je u sastavu navedenog "Pisma namjere ... " priložila topografsku kartu u mjerilu 1 . 25 000. Zamolio sam stručnu analizu i obradu karte i iznosim parametre;
- istražno polje "Lisača" obuhvaća prostor od 550 metara duljine ( u smjeru istok-zapad ) i širine od 400 metara ( u smjeru sjever-jug ), - riječ je o ukupnoj površini većoj od 220 000 metara četvornih, odnosno oko 23 hektra, radi usporedbe prostor budućeg kamenoloma površinom je 7 puta veći od ukupne površine vanjskog poslovnog kruga nekadašnje "Biokovke" i "Novogradnje", - udaljenost rubova budućeg istražno-eksploatacijskog polja od južnih naselja jest slijedeća; 875 metara udaljenost zračnom linijom od zaseoka Serdarevići, 750 metara od zaseoka Lončari, te 1 100 metara od zaseoka Varkaši u istočnom smjeru, - udaljenost sjevernih naselja u odnosu na istražno-eksploatacijsko polje; 1 150 metara od zaseoka Svaguše, 1 500 metara od matičnog zaseoka Stapići, te od zaseoka Bartulovići 1 950 metara, - udaljenost istočnog ruba budućeg istražno-eksploatacijskog polja "Lisača" od središta Zagvozda iznosi 2 950 metara.
Predočeni pokazatelji nedvosmisleno ukazuju da je nemoguće izbjeći ugrožavajući i štetni efekt budućeg kamenoloma i postrojenja trajne asfaltne baze s lokacije "Lisača" po navedena naselja, ali i šire. Predmetna lokacija nipošto ne predstavlja sigurnu udaljenost od naselja. Evidentno je da nastavak rada na ovom projektu i potpora njegovu ostvarenju u osnovi predstavljaju instaliranje rizičnih postrojenja čije će djelovanje nepobitno ugrožavati zdravlje ljudi, srozavati razinu kvalitete životne sredine i ugrožavati krajobrazne vrijednosti.
U navedenom pismu namjere tvrtka "Viadukt" planira izgradnju asfaltirane ceste, kojom bi planirani kamenolom i trajnu asfaltnu bazu preko odvojka žup. ceste Ž 6179 povezala s autocestom Zagreb-Dubrovnik. Osnovna funkcija ove prometnice jest transport sirovina i ona uopće ne predstavlja sigurnost po naselja Gornjeg Rastovca i Bartuloviće. Općenita analiza položaja zagvoških naselja ukazuje na vrlo visoku izvjesnost daljnjih štetnih učinaka djelovanja kamenoloma i postrojenja trajne asfaltne baze u Zagvozdu.
U smjeru istok-zapad većina naselja je položena u dvije prilično zatvorene kotline koje su od bočnih strana ( sjeverne i južne ) omeđene brdskim odnosno planinskim masivom. Takvom strukturom prostor pogoduje i uvjetuje dulje zadržavanje svih štetnih supstancija koje bi ekspanzirane zrakom i završavale taloženjem na tlu. Upotreba pitke vode iz tzv. čatrnja, bavljenje povrtlarstvom i sličnim djelatnostima u ovim bi okolnostima bilo doslovno nepodnošljivo. Prema tome, ovaj projekt će imati za izravne posljedice vrlo teške i ograničavajuće uvjete za stanovnike i životnu sredinu i zbog toga ga je nužno odbiti.

2. Utjecaj kamenoloma i trajne asfaltne baze na područje i gospodarstvo

Najvažnija ekološka org. u RH "Zelena akcija" iz Zagreba dostavila je 8. veljače o. g. svoj podnesak Općini Zagvozd. U istom dokumentu ocjenjuju da bi provođenje ovog projekta bilo u sukobu s Prostornim planom SDŽ te Zakonom o zaštiti prirode. U dokumentu apeliraju na nadležne da se spriječi otvaranje eksploatacijskog polja i trajne asfaltne baze na navedenoj lokaciji.
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" iz Splita dostavila je pregled dokazanih štetnih posljedica djelovanja kamenoloma u praktičnom življenju sredina koje se suočavaju s ovim problemom. Iz ovih materijala imamo naglašene štetne posljedice; izrazita prašina, oštećenja zbog transporta sirovina, buka, uništavajući utjecaj detonacija po obiteljske kuće i ostale objekte, onemogućeno bavljenje poljoprivredom, velike količine industrijskog otpada po okolnom prostoru, uništenje dijela šuma, ... česta razminiranja i uništenje prirodnih staništa, ispuštanje ulja, maziva i nafte u tlo i ostali navodi o teškoj devastaciji prostora.

3. Projekti kamenoloma i trajnih asfaltnih baza u izravnoj su suprotnosti s ukupnim razvojnim nastojanjima

Ključni sadržaj ovih nastojanja jest konačni početak konkretnih radova na realizaciji projekta izgradnja tunela "Sv. Ilija" kroz Biokovo. Nakon najave ministra g. Kalmeta od 12. 7. 2006. g., ove je godine 20. siječnja, a potom i u više navrata, premijer g. Sanader potvrdio neopozivost namjere svog kabineta glede ovog projekta.
Izgradnja ovog kapitalnog infrastrukturnog objekta otvara impozantne razvojne mogućnosti za Općinu Zagvozd. Osobito će do izražaja doći snažan potencijal aktivnosti i solidna uposlenost u budućoj poslovno-distribucijskoj zoni u Zagvozdu. Planirana izgradnja Centra za održavanje i kontrolu prometa u Zagvozdu otvara daljnjih 56 novih radnih mjesta. Na području općine nalazit će se i prateći ugostiteljski objekt u sklopu autoceste. Daljnja nova radna mjesta nalaze se u sklopu naplatnog bloka autoceste i ulaza u sjeverni portal budućeg tunela "Sv. Ilija". Razradom i implementacijom daljnjih gospodarsko-razvojnih planova dolazimo do ukupnog broja od 270 novih radnih mjesta na budućem gospodarsko-distribucijskom platou Zagvozda.
Zagvozd na taj način postaje središte razvoja šireg područja i tzv. logistička točka za gospodarstvo i turističku djelatnost cijelog makarskog primorja.
Treba dodati i očekivani značajan porast vrijednosti zemljišta i porast djelatnosti na tržištu nekretnina te ulaganja u izgradnju ili adaptaciju objekata.Pretpostavke za jačanje poduzetništva i šira ulaganja na istom prostoru su realna stvar kao i osnivanje vlastitog pogona za komunalne djelatnosti i ustanove za upravljanje poslovnom zonom.

Završno razmatranje;

Predočene mogućnosti ukazuju na dio realno izvedivih sadržaja na kojima će se temeljiti ostvarivanje dugoročnog održivog razvoja Općine Zagvozd. Postrojenja tipa trajnih asfaltnih baza i kamenoloma imaju ograničavajući učinak i nisu komplementarni sadržajima održivog razvoja. Funkcija koju poduzetništvo u Općini Dugopolje uspješno razvija u kontekstu potreba i mogućnosti grada Splita gotovo je sukladana onoj koju će tek moći oblikovati Zagvozd. Zbog toga ćemo morati odbiti sve kamenolome i trajne asfaltne baze, jer po važnosti imamo neusporedivo ozbiljnije i dugoročno sadržajnije projekte.
Srdačan pozdrav.